Hrvatska turistička zajednica katalog

Limeni bubanj (1979.) A daptacija istoimenog romana Güntera Grassa u režiji njemačkog redatelja Volkera Schlöndorfa, usprkos tome što je mješavina drame i ratnog filma, stilski bi se mogla svrstati i u crnu komediju. Film započinje negdje oko 1925. događajem koji će izmijeniti život Oskara Matzeratha, vrlo neobičnog dječaka iz njemačkoga Danziga (sin lokalnog trgovca). Oskar, kojeg već s tri godine krasi neobično razvijena inteligencija, dobija za svoj ro- đendan limeni bubanj. Promatrajući svijet oko sebe, u trenutku rađanja preduvjeta za Drugi svjetski rat, odlučuje nikada ne odrasti. Odbacuje društveni poredak, a njegov limeni bubanj simbolizira protest protiv malograđanskog mentaliteta vlastite obitelji i susjedstva, koji su obrazac pasivnog ponašanja društva u doba uspona nacističkog pokreta u Njemačkoj. Na njega se nitko ne obazire, pa je katastrofa neizbježna... „Limeni bubanj“ jedan je od najuspješnijih nje- mačkih filmova 70-ih i osvojio je nagradu Oscar za najbolji film na stranom jeziku te, zajedno s filmom „Apokalipsa danas“, prestižnu Zlatnu palmu (Palme d’Or) na Kanskom filmskom festivalu 1979. Zanimljivo je da je film, zbog scene seksa 11-godišnjeg glumca s 24-godišnjom djevojkom, u Kanadi 1980. cenzuriran zbog „dječje pornografije“, a 1997. zabranjen u američkoj Oklahomi (o tome je čak napravljen i dokumentarni film pod nazivom „Zabranjenjo u Oklahomi"). Dio filma koji je Schlöndorff snimio u Zagrebu zahtijevao je velike prostore i zgrade vojarne, ali u urbanoj sredini, po mogućnosti zapuštene i pomalo sablasne. Zagrebački scenografski stručnjaci ponudili su savršeno rješenje u zapadnome dijelu centra grada – četvrti Črnomerec. Taj dio grada okuplja nekoliko bivših, urbaniziranih naselja i nalazi se na samom rubu povijesnog Zagreba. Prema urba- nističkim planovima iz 1865., 1887. i 1919. Črnomerec je trebao biti industrijski i vojni dio grada, o čemu i danas svjedoči veliki broj tvornica i vojnih zgrada niklih između loše građenih kuća, u kojima je nekoć stanovala sirotinja. Scene su se snimale u Ulici Republike Austrije, uz prostrane livade, gdje je te godine još bilo kuća razbijenih prozora i raspadnutih fasada. U filmu posebnu ulogu igra obližnja Rudolfova vojarna, podignuta 1888., koja već odavna ima drugu namjenu i danas je zaštićeni spomenik kulture. Zanimljivo je da se Schlöndorffu toliko svidio hrvatski glumac Relja Bašić, da ga je pozvao da igra i u njegovu filmu „Michael Kohlhaas“. 24 Redatelj: Volker Schlöndorff Napisali: Jean-Claude Carrière, Günter Grass Glume: David Bennent, Mario Adorf, Angela Winkler Producent: Franz Seitz, Anatole Dauman Produkcija: Argos Films, Artémis Productions, Bioskop Film x drama x RATNI

RkJQdWJsaXNoZXIy Mzk3OTY=